lk

tfzghjk

Pročitaj Više

KAFA VIŠE NEGO ŠTETNA

Kafa je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, iako sve činjenice ukazuju da je štetna po zdravlje. Kafa je zasigurno štetnija nego što to mnogi misle. Kafa je glavni izvor kofeina, moćnog stimulansa koji je u suštini otrovan. Dovoljno govori to da određene biljke proizvode kofein da bi ih kao pesticid štitio od insekata. Kofeina, osim u kafi, ima i u crnom čaju, kola pićima, energetskim napicima, čokoladi, u pojedinim ljekovima protiv bola, migrene, prehlade...

Kofein utiče na nadražljivost nervnog sistema, i na neki način stimuliše sve djelove kore mozga. Neki stručnjaci kažu da je smrtonosna doza 10 grama, što predstavlja količinu koja se nalazi u oko 70 šolja kafe. Mnogi ljudi svakog dana uzimaju desetinu smrtonosne doze, a čak i u samo jednoj šolji kafe vrebaju supstance koje ozbiljno mijenjaju organizam.

Povezanost sa bolestima

U kafi se nalazi na stotine drugih štetnih hemijskih sastojaka uključujući acetaldehid, amonijak, ugljenik-disulfid, katehol, etanol, metanol, naftalin, fenol, vodonik sulfid....
Kafa je, inače, diuretik, odnosno izlučuje tečnost iz tijela izazivajući dehidraciju koja se smatra predvorjem za bolesti.
Kofein povećava trenutni osjećaj energije tako što podstiče porast nivoa šećera u krvi. Zbog toga se, međutim, naglo izlučuje određena količina insulina iz gušterače. Posljedica njegovog djelovanja je potpuno suprotna - čovjek brzo osjeća iscrpljenost.
Kofein djeluje i kao direktni stimulans srčanog mišića. Kada dođe do srca, prouzrokuje sužavanje arterija. Takođe, povećava opterećenje srca ubrzavajući stopu rada i povećavajući krvni pritisak, istovremeno smanjujući ishranu srca krvlju.

Samo jedna šolja kafe na dan utičena na povećanje i donjeg i gornjeg pritiska, a da ne govorimo o većim količinama. Zato često prestanak konzumiranja napitaka sa kofeinom, naročito kafe, dovodi do snižavanja krvnog pritiska. Onda ljudi pokušavaju da problem niskog pritiska riješe na način što će popiti kafu, a u stvari kafa je uzrok pada pritiska.
Kofein remeti san, i opšte je poznato da oni koji žele da “razbiju” san uzimaju napitke koji sadrže kofein, a to je najčešće kafa.
Kafa može da prouzrokuje rak bešike i jajnika, čir želuca... Rak debelog crijeva je takođe povezan sa konzumiranjem kafe.
Stručnjaci se još raspravljaju da li kafa predstavlja značajan rizik od raka, ali nema sumnje da ovaj proizvod sadrži hemikalije koje mogu da izazovu rak. Među takve hemikalije spadaju metilglioksal, katehol, hlorogena i neohlorogena kiselina. Pojedini stručnjaci kažu da kofein nije pravi kancerogen sam po sebi, već da je ko-kancerogen. To znači da može da poveća vjerovatnoću da će se rak pojaviti, ako je u prisustvu drugih kancerogena.

Napici s kofeinom mogu prouzrokovati i nadraživanje želuca. Za to su odgovorni aditivi iz tih napitaka.
Sam kofein djeluje na krvne žile sistema za varenje tako što podstiče njihovo stezanje. To ometa normalno varenje. Napici s kofeinom tjeraju želudac da izlučuje preveliku količinu želudačne kiseline. To može pogoršati stanje kod osoba s čirom u sistemu za varenje.
Ustanovljeno je i da kofein ometa apsorpciju kalcijuma i gvožđa iz hrane što podstiče razvoj osteoporoze i anemije.
Neki od efekata napitaka sa kofeinom koji se mogu javiti nakon konzumiranja su: poremećena ravnoteža, ubrzan rad srca, povišena ili izmijenjena visina glasa, nesanica, slabo pamćenje, zamor i drhtavica prstiju. Drugi simptomi koji se nešto kasnije javljaju su: problemi sa cirkulacijom, poremećaj pamćenja, glavobolja, uznemirenost, lupanje srca, drhtavica, nestabilnost, vrtoglavica, hiperrefleksija, razdraženost, uzrujanost, nervoza, depresija, nestabilnost u nogama...

Uzeta količina i tip pića koji sadrži kofein određuje stepen neželjenih reakcija i problema koji se mogu javiti kod čovjeka.
Istraženo je i da hlorogena kiselina u kafi prouzrokuje alergije na hranu. Takođe, postoje podaci da je zadržavanje tečnosti sporedni efekat kofeina.

Očito i da dejstvo kofeina na ćelije pankreasa pogoršava dijabetes. U eksperimentima na miševima, kafa je veoma pogoršavala dijabetes. Može se smatrati faktorom rizika za pojavu dijabetesa.
Neka istraživanja pokazuju i da osobe koje piju kafu, u poređenju sa onima koji je ne piju, imaju višak kilograma, koriste više alkohola i puše više cigareta... Otrov kao što je kafa, najpopularniji izvor kofeina, može da stimuliše i mnoge druge zdravstvene probleme, a naročito je štetna po zdravlje ako je organizam već oslabljen ili se pojavila neka bolest.

Zavisnost

Često se raspravlja, naročito među laicima, da li se postaje zavistan od kafe. Medicina je ozbiljno istražila da kofein izaziva određenu zavisnost kod konzumenta, i to se vrlo lako može testirati.
Sve supstance koje stvaraju zavisnost dovode do određenih fizičkih i psihičkih posljedica u trenutku kad se ukine njihova upotreba.
Najbolji način da se preispita zavisnost od kofeina jeste da se nekoliko dana prestane sa uzimanjem te materije u bilo kojem obliku. Najuobičajeniji fizički simptom odvikavanja od kofeina jeste glavobolja, koja može varirati od umjerene do snažne. Ostali simptomi koji se mogu pojaviti jesu osjećaj iscrpljenosti, nedostatak apetita, mučnina i povraćanje.
Čovjek se može osjećati i psihološki bezvoljno. Simptomi često ne traju duže od jednog dana, a u pojedinim slučajevima potraju i četiri do pet dana.
U SAD su rađene analize koje pokazuju da proizvodi koji sadrže kofein, a naročito kafa, često su povezani sa pušenjem u pogledu ponašanja.
I to je zaista tačno. Mnogim pušačima je skoro nezamislivo da uzmu šolju kafe, a da je ne proprate cigaretom. I kafa i cigarete su ozbiljni otrovi koji narušavaju zdravlje.
Istraživanja su pokazala i da ukoliko se kofein ne unosi ujutro, nagon za pušenje se smanjuje ili ga uopšte nema. Izbjegavanje kofeina može da bude put ka prekidu pušenja.

Kafa bez kofeina ništa bolja

Na kraju, neko može da kaže da pije kafu bez kofeina. Dr Agata Treš kaže da „upotreba kafe i drugih napitaka oslobođenih kofeina umesto napitaka sa kofeinom je kao zamjenjivanje oštrog kamena iz desne cipele za oštar kamen u lijevoj”.

“Ovi napitci obično prouzrokuju gubitak osjećaja ukusa hrane zbog remećenja čula ukusa i mirisa. Stariji ljudi naročito mogu da pate zbog upotrebe napitaka bez kofeina, i izgleda da su grupa koja će najvjerovatnije preći sa pića sa kofeinom na ona bez kofeina”, kaže dr Treš.

Kafa bez kofeina sadrži mnoge druge otrove koje sam već naveo na početku priče o kafi.

“Ulja iz kafe zvana kafeoli su i dalje prisutna, i nadražuju stomak i ostatak sistema za varenje, stimulišući veću proizvodnju kisjeline. Istraživanja na mladim pacovima su pokazala da je kafa bez kofeina, koja je davana ovim životinjama, značajno usporavala stopu njihovog rasta, potvrđujući na još jedan način prisustvo i drugih štetnih supstanci pored kofeina”, tvrdi dr Treš u svojoj knjizi “Otrov sa velikim K”.

Pročitaj Više

DUVAN – NAJSMRTONOSNIJA DROGA NA SVIJETU

бесплатные шаблоны Joomla 3.0
каталог компьютерных игр

Duvan je najsmrtonosnija droga na svijetu, i to je naučno dokazano. Vjerovatno od svih stvari koje čovjek upražnjava i konzumira ne postoji ništa štetnije od duvana. Stimuliše brojne zdravstvene probleme i jedan je od vodećih uzročnika bolesti. Uz nezdravu ishranu, pušenje duvana je glavni izazivač raka i bolesti srca. Upotreba duvana je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, uzrok smrti preko pet miliona ljudi širom svijeta godišnje, sa tendencijom povećanja.

Sadrži više od 4.000 otrova

Duvanski dim, koliko je do danas poznato, sadrži više od 4.000 različitih otrovnih sastojaka i hemikalija, od kojih su najpoznatiji nikotin, ugljen-monoksid, katran, amonijak, benzen... Mnogi od tih sastojaka su kancerogeni, i sposobni su da sami po sebi izazovu rak, kao što ima i materija u duvanskom dimu koje ne izazivaju direktno rak, ali zato povećavaju rizik od nastanka ili ga ubrzavaju.
Zbog svih tih otrova koji se koncentrišu u organizmu, pušači su skloni da imaju smanjenu čvrstinu kostiju i više preloma, povećani rizik od bola u leđima i povrede leđa, hormonalne poremećaje, brži gubitak fizičkih kapaciteta, ubrzanu pojavu bora, ubrzani gubitak kose i pojavu sijede kose, gubitak vida, probleme sa spavanjem, probleme sa disanjem, probleme sa gorušicom, više slučajeva čira (želudac, dvanaestopalačno crijevo). Pušenje podstiče izlučivanje kalcijuma iz kostiju, čime ubrzava proces osteoporoze. Pušenje loše utiče i na reproduktivno zdravlje, odnosno povećava rizik od neplodnosti. Kod pušača su čula znatno slabija, naročito čulo ukusa. Zna se i da pušenje snižava nivoe vitamina koji štite od raka, kao što su beta- karotin i vitamini C i E.

Rak i bolesti srca

Svi ovi problemi koje čovjek doživljava su blaga varijanta od glavnih posljedica pušenja, a to su rak i bolesti srca i krvnih sudova. Poznato je da je rak pluća značajno učestaliji kod pušača. Duvan je glavni uzrok pojave raka pluća, iako ova bolest zahvata i nepušače kao posljedica nezdravog načina života. Duvan je, zavisno od autora istraživanja, odgovoran za 80 do 90 odsto umrlih od raka pluća. Pušači su, prema procjenama stručnjaka, najmanje deset puta izloženiji riziku za razvoj raka na plućima, ali i na drugim mjestima. Ako pušači još konzumiraju alkohol, onda je taj rizik višestruko veći. Cjevčice kroz koje u pluća prolazi vazduh s unutrašnje strane prekrivene su mnoštvom sitnih dlačica ili cilija. Te cilije štite unutrašnjost pluća od nečistoća, a funkcionišu kao vesla na brodovima pri čemu sve zamahuju u jednom smjeru od pluća prema ustima, i tako sva nečistoća ide prema ustima iz kojih se može ispljunuti. Međutim, svaki put kada cilije pogodi duvanski dim, one usporavaju svoj rad i ubrzo u potpunosti prestanu da se kreću. Zbog toga se neizbačeni katran i druge štetne materije iz duvanskog dima počinju ukopavati u ćelije disajnih puteva. Tokom vremena, zbog taloženja i stalnog nadraživanja, neke od njih pretvaraju se u bolesne ćelije raka. Ovo je samo jedna od mogućnosti kako se dobija rak zbog posljedica duvanskog dima.

Ljudski organizam doživljava težak udar i trovanje kada duvanski dim preko pluća i krvotoka dostigne u sve organe. Ponavljanjem tog postupka (unošenja duvanskog dima) organizam se sve više truje, a imuni sistem slabi, što je dobra podloga za zdravstvene probleme i bolesti...
Ozbiljna istraživanja pokazuju da pored raka pluća, pušenje može direktno da prouzrokuje i druge vrste kao što su rak grla, jednjaka, želuca, debelog crijeva, jetre, bubrega, pankreasa, kože, grlića materice, bešike, dušnika... Pušenjem, svi ti organi postaju zatrovani, njihova funkcija slabi, imuni sistem nije u stanju da se brani, i pojava raka je učestala. Bolesti su, osim pušenjem, često stimulisane još i nezdravom ishranom, alkoholom, neunošenjem dovoljno vode u organizam...

Postoje i pušači koji nikada ne dobiju rak. Moguće da su bili „zaštićeni“ genetikom ili nekim drugim faktorima u načinu života (fizička aktivnost, obilno konzumiranje voća i povrća, život u prirodi...). Ali to ne znači da neće dobiti neku drugu bolest ili neće biti izloženi drugim problemima koje pušenje može da izazove. Čak i da ti ljudi čitav život prožive bez nekih većih problema, treba imati na umu da su takvi slučajevi dosta rijetki.
Cigarete, osim preko raka, najviše ubijaju ljude kroz bolesti srca i krvnih sudova. Nikotin, između ostalog, steže arterije i tako srcu, ali i mozgu, plućima i drugim važnim organima uskraćuje potreban kiseonik, ali im sebe ne uskraćuje. Ugljen-monoksid direktno ometa sposobnost crvenih krvnih zrnaca da prenose kiseonik. Sve to izaziva otežano disanje, umor, nedostatak izdržljivosti i ubrzavanje procesa ateroskleroze.

Arterije koje snabdijevaju mozak su takođe sklone da ispoljavaju ubrzanu aterosklerozu usljed pušenja. Ako sužavanje postane dovoljno ozbiljno, može doći do moždanog udara. Takođe, djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska.
Pored svih posljedica na zdravlje ljudi, duvanski dim je neprijatnog mirisa, „hvata“ se na garderobu, zbog čega često psihološki loše utiče na ljude koji nijesu pušači. Takođe, nije prijatno sjedjeti ili spavati u prostorijama gdje ima duvanskog dima.

Zavisnost

Istraživanja su pokazala da cigarete izazivaju osjećaj opuštenosti, smirenosti i neku vrstu zadovoljstva , zbog lučenja određenih hormona, i to je jedan od razloga što danas ima dosta pušača. Istovremeno nikotin stvara zavisnost kod pušača. U pitanju je, dakle, ružna navika od koje se postaje zavistan, a koja privlači ljude, naročito mlade koji se dosta naivno uvlače u ovaj problem, ne znajući za posljedice.

Prestanak sa pušenjem i odvikavanje predstavlja problem za mnoge ljude. Prvi korak na tom putu treba biti stvarno informisanje o štetnosti duvana. Postoje dokazi da saznanja o posljedicama pomažu pri ostavljanju duvana i odvikavanja, a slikovit primjer je američka statistika.

Potrošnja duvana po glavi stanovnika u Americi je 1963. godine dostigla vrhunac, uz procijenjenih čak 42 odsto pušača od ukupne populacije. Naredne godine, načelnik sanitetske službe je objavio da pušenje prouzrokuje rak pluća. Od tada je postojao stabilni pad broja pušača za oko jedan odsto na svake dvije godine. Na primjer, samo 25,5 odsto populacije je pušilo 1990. u poređenju sa 40,4 odsto 1965. godine. Danas se taj procenat kreće oko 20 odsto, zavisno od izvora informacija.
Nakon dobrog informisanja po pravilu treba da se javi volja za ostavljanjem duvana. Taj trenutak treba iskoristiti, jer je svaki sljedeći pokušaj teži. Zaista u nekim slučajevima čovjek treba da radi protiv svoje volje, ako mu razum kaže da je to u njegovom interesu.
Posljedice od duvana su dramatične, a osim pušača, ugroženi su i članovi porodice, prijatelji, naročito djeca... To su pasivni pušači čiji imuni sistem takođe slabi zbog posljedica od duvanskog dima. Roditelji su često krivi što djeca počnu da puše, jer im oni sami daju taj primjer.

Dešava se da ljudi koji prekinu sa pušenjem skoro da nemaju bilo kakvih simptoma od odvikavanja, iako ima i onih koji prolaze kroz teže periode. Kao simptomi mogu se javiti žudnja za nikotinom, glavobolja, mučnina, razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom, nemir, bijes, glad ili povećani apetit zavisno od ličnosti, znojenje...
Ipak, kod pušača koji prekinu s tom navikom, odmah započinje proces oporavka, a rezultati zavise od stanja organizma i načina života. Odmah treba početi sa upražnjavanjem fizičkih aktivnosti, jesti što više prirodne hrane, a naročito voća, piti što više vode.
Zastupnici zdravog načina života, kao kod svih bolesti, i nakon prestanka sa pušenjem preporučuju proces detoksifikacije organizma koji se može obaviti na više načina. Zdrav način ishrane i fizička aktivnost, takođe, sprečavaju povećanje tjelesne težine koja se dešava kod jednog broja ljudi koji ostave cigarete.

Zna se i da ostavljanjem duvana čovjeka obuzima osjećaj pobjede, povećano samopoštovanje, ugodniji je dah iz usta, hrana je ukusnija, bolje se diše, povećava se izdržljivost i snaga i smanjeni su troškovi ...

Opasno za žene u trudnoći

Pušenje je posebno štetno kod žena u trudnoći, i to pokazuju maltene sva dostupna istraživanja iz ove oblasti.
Tokom trudnoće pušenje štetno djeluje na razvoj fetusa i povećava rizik od smrtnosti novorođenčeta. Majke pušači imaju veći rizik za vanmateričnu trudnoću, rađanje beba sa malom težinom pri rođenju... Novorođenčad mogu dobiti infekcije disajnih puteva, astmu, razne poremećaje ili deformitete. I pobačaji su češći među trudnim ženama koje puše.

Pročitaj Više

ZAŠTO NIKAD NE TREBA PITI ALKOHOL

бесплатные шаблоны Joomla 3.0
каталог компьютерных игр

Mnogi koji konzumiraju alkohol kazaće da znaju da je on štetan po zdravlje, ili da je štetan u većim količinama. Kombinacija slabe informisanosti i želje ili navike za nečim je glavni razlog za upražnjavanje onih stvari koje nijesu dobre za čovjeka. Jednostavno - alkohol je otrov koji prouzrokuje i stimuliše brojne zdravstvene probleme i bolesti. Alkohol, odnosno etanol, nalazi se u mnogim pićima u različitim procentima.

Najviše ga ima u žestokim ili kratkim pićima, i može se kretati od 15 pa čak do 90 odsto (votka, viski, konjak, rakija...), dok ga manje ima u pivu ili vinu, gdje se može kretati od svega nekoliko procenata, pa do između 15 i 20 odsto.
Alkohol se inače dobija procesom fermentacije (vrenje) uglavnom iz plodova voća i žitarica koje sadrže šećer. Neki od primjera nastanka alkohola - vino, rakija (grožđe), ječam, pšenica, raž kukuruz (viski, pivo), krompir (votka)...
Proces fermentacije u prirodnoj medicini se često naziva „kvarenje“, jer se time zdravi biljni plodovi bogati hranljivim sastojcima potrebnim organizmu, fermentacijom „kvare“ kako bi se dobio „otrov“ (alkohol).
Za razliku od hrane, alkohol se ne vari i ne razgrađuje, i odmah ulazi u krvotok. Svega možda desetak minuta nakon popijenoga pića alkohol dospijeva do mozga, na koji djeluje psihoaktivno. Potom slijede akcije i reakcije alkohola na ljudski organizam i psihu.

Jetra najviše pogođena

Pod najvećim udarom alkohola je jetra, kao glavni organ za pročišćavanje otrova. Ne možemo ni da zamislimo pod kojim je opterećenjem jetra kada mora da razgrađuje alkohol, koliko se energije potroši, koliko ćelija izumre trovanjem od alkohola.  Odumrle ćelije nadomještaju ožiljci, što dovodi do ciroze jetre. Često dolazi i do drugih raznih disbalansa u jetri, a na kraju nerijetko i do raka. Inače, višak kalorija iz alkohola skladišti se u jetri u obliku masti, pa je to dodatno opterećenje za ovaj organ koji dovodi do raznih upalnih procesa, koji prijete oštećenju ćelija - ciroze. Do ciroze jetre ne mora doći samo zbog upotrebe alkohola. Uzroci mogu biti u kombinaciji nezdrave ishrane i stresa.

Nakon posljedica od alkohola potrebno je puno truda da bi se jetra oporavila. U slučajevima kada je moguć oporavak jetre, bez obzira na koji način je oštećena, najefikasniji i često jedini način za to je kombinacija konzumiranja sirove hrane, sokova od voća i povrća i vode. Tada je potrebna i potpuna apstinencija od alkohola, ishrane životinjskog porijekla i ishrane koja sadrži bijeli šećer, kako bi jetra zaista mogla da se oporavi i regeneriše.
Naravno, problemi dosta zavise od toga koliko se dugo i često konzumira alkohol. Logično je da česta upotreba alkohola razara jetru i organizam mnogo više nego ako se alkohol pije rijetko ili povremeno.

Štetan i u najmanjim količinama

Ipak, alkohol je štetan i u najmanjim količinama jer uništava moždane ćelije, i to je medicinski dokazano. Uništavanje moždanih ćelija, od kojih dio potpuno izumire a dio se oštećuje, je kontra argument svima onima koji će reći da su male količine ili određene vrste alkohola, poput vina, zdrave za čovjeka.
Uništavanje ćelija nije jedini udar alkohola na mozak. I male količine alkohola smanjuju rasuđivanje, predviđanje, fizičku reakciju bilo koje vrste i moralno razmišljanje čovjeka. Alkohol, prije svega, ometa čeoni režanj mozga gdje se nalaze centri za intelekt i moral. Pod dejstvom alkohola čovjek često radi stvari koje inače ne bi radio, i kojih se kasnije može stidjeti.

Alkohol povećava rizik od moždanog udara, a često je i glavni izazivač. Moždani udar je dobrim dijelom povezan sa povećanim krvnim pritiskom, što je vrlo često izazvano alkoholom. Mnogi ljudi nijesu svjesni koliko alkohol povećava rizik ili je uzrok oba uobičajena tipa šloga – prvi je prouzrokovan krvarenjem u i oko mozga, a drugi krvnim ugrušcima.
Alkohol spada u diuretike, što znači da izvlači više tečnosti iz tijela nego što se popije. Osjećaj suvih usta je nešto sa čime se suočavaju svi oni koji konzumiraju alkohol.

Poznato je da gubitak tečnosti čini da imuni sistem slabi, što je predvorje za bolesti. Alkohol inače sam po sebi slabi imuni odbrambeni sistem čovjeka, i ljudi koji ga konzumiraju skloniji su zdravstvenim problemima i bolestima, a i kod njih je svaki oporavak sporiji. Poznavaoci ove materije navode sljedeći primjer: B-limfociti proizvode potrebna antitijela u krvi. Alkohol šteti njihovom normalnom funkcionisanju. Potrebno je samo dva ili tri pića da bi se proizvodnja antitijela umanjila na 2/3. To predstavlja značajno slabljenje imunog sistema. Takođe, jedna grupa bijelih krvnih zrnaca koja služe za prepoznavanje i ubijanje stranih tijela u organizmu, je takođe oslabljena alkoholnim pićima. Ova grupa je naročito značajna za borbu sa virusima i u sprečavanju širenja ćelija tumora u tijelu, što znači da je alkohol „koristan“ za privlačenje virusa i za metastazu raka.

Osim mozga, jetre i uopšte imunog sistema, pogođeni su i pojedinačno drugi organi u tijelu, jer alkohol preko krvotoka prolazi kroz sve njih.
Alkohol, prije svega, djeluje toksično i negativno na srčani mišić, kojeg definitivno oštećuje. Zato svi oni koji konzumiraju alkohol mogu da očekuju srčane probleme ako ih već nemaju. Jednostavno, srce je slabije a posljedice mogu biti tragične. Alkohol, čak i u relativno malim količinama, može da prouzrokuje značajno povišenje nivoa triglicerida, što može dovesti do srčanih problema.
Alkohol slabi disajne, ali i polne funkcije. Kod muškaraca alkohol takođe može oštetiti ćelije testisa, čime nastaje impotencija, sterilitet i povećanje grudi. Kod žena može prouzrokovati neredovni mjesečni ciklus i poremećaj rada jajnika.
Alkohol ima veliki uticaj na razne probleme, poput gastritisa, čira želuca... U probleme koje alkohol može da izazove ili da im doprinese spadaju nedostatak vitamina i minerala u organizmu, smanjen broj krvnih pločica, anemija, osteoporoza, kostobolja...

Istraživači u Americi su zaključili i da alkohol može doprinijeti i povećanju i smanjenju šećera u krvi, urođenim manama kod novorođenčadi...

Kao što je rečeno, problemi koje alkohol izaziva zavise od količine koja se konzumira. Ljudi koji potpadaju u kategoriju alkoholičara prije ili kasnije suočiće se sa mnogim posljedicama koje smo naveli, a ostali zavisno od količine i intenziteta konzumiranja. U svakom slučaju, dokazano je da alkohol i u „umjerenim“ količinama uzrokuje, stimuliše ili povećava rizik za zdravstvenim problemima.
Mnogi se pitaju kako ljudski organizam koji je godinama ili decenijama izložen, ne samo alkoholu, već i drugim otrovima, nezdravom ishranom, nedostatkom vode, fizičke aktivnosti..., može da funkcioniše. U pitanju je najbolja mašina koju svijet poznaje, a koja je spremna dosta toga da podnese i neutralizuje, i koja slabi ako je ne njegujemo.

Najjednostavnije rečeno - što čovjek zdravije živi mašina zvana ljudski organizam bolje će raditi, a rezultat je dobro zdravlje, raspoloženje, koncentracija, vitalnost, dugovječnost...

Alkohol povezan sa mnogim negativnim pojava u društvu

Američki savjet za zavisnost od alkohola i droge ustvrdio je: „Alkohol tijesno povezan sa gotovo svim negativnim pojavama u društvu: samoubistvima, nasilnim zločinima, defektno rođenom djecom, nesrećama na poslu, porodičnim i seksualnim zlostavljanjima, bolestima, beskućništvom i smrću. To je najrasprostranjenija droga kojoj podliježu ljudi svih slojeva i zanimanja. Alkohol ne poznaje rasne, etničke, društvene ni ekonomske granice“. 

Dr Hans Dil tvrdi da je alkoholizam razlog raspada oko trećine brakova, da su gotovo sva ubistva, kao i veliki dio zločina s ozbiljnim posljedicama, povezani sa alkoholizmom, kao i da je alkohol uzrok dvije trećine slučajeva polnog nasilja među mladima. „Alkohol je prvo sredstvo zavisnosti s kojim djeca dolaze u dodir, i to se  često događa u vlastitom domu na nagovor roditelja, prijatelja ili rodbine“, navodi dr Dil.

Vino

Kada se govori o štetnosti alkohola po zdravlje, mnogi ljudi prihvataju činjenice koje idu u prilog tome. Ali isto tako mnogi će kazati da su manje količine vina zdrave za čovjeka. Zaista postoji mišljenje kod nekih ljudi da je vino korisno po zdravlje.

Jedan poznati ljekar iz Podgorice kazao mi je, kao argument u prilog dobrobiti vina, da Francuzi imaju manje srčanih problema zato što mnogo piju vino. Tačno je da su u Francuskoj, prema meni dostupnoj statistici, bolesti srca drugi uzročnik smrti, a u većini zemalja, pa i Crnoj Gori, broj 1. To ne znači da su Francuzi zaštićeni od srčanih bolesti, ali ih možda ima manje nego u SAD ili drugim zemljama. Postoje, takođe, i analize koje govore da Francuzi manje koriste mliječne proizvode i dosta voća i povrća, što može donekle objasniti zašto su im srčana oboljenja na drugom mjestu, a ne na prvom.

Istraživači su utvrdili da u vinu postoje određeni hranljivi sastojci i supstance koje mogu biti korisne za zdravlje, posebno za srce. Stručnjaci u Americi u tom smislu, između ostalog, navode flavanoide, za koje je dokazano da sprečavaju lijepljenje krvnih pločica...

Međutim, te supstance, kao i mnoge druge, obilato i u prirodnijoj formi nalaze se u grožđu od čega se pravi vino. I ono što je najvažnije - vino sadrži alkohol, koji uništava moždane ćelije i u malim količinama.

Naravno, mnogo je manje alkohola u vinu, nego u žestokim pićima, ali ga ima dovoljno. Alkohol je u svakoj varijanti loš po zdravlje, i njegov sadržaj u vinu čini da ovo piće potpada u kategoriju loših po zdravlje. Naročito je vino štetno ako se konzumira u većim količinama.
Vino se dobija fermentacijom ili „kvarenjem“ grožđa. Grožđe u svojoj prirodnoj formi ili cijeđeni sok od grožđa spadaju u kategoriju dobrih po zdravlje. Grožđe sadrži vitamine, minerale, enzime, antioksidanse... Sok od grožđa izuzetno povoljno utiče na rad, unapređenje i pročišćavanje organizma, smanjuje masnoću u krvi..., i vrlo se često u prirodnoj medicini koristi u procesu izlečenja bolesti.

Pročitaj Više

Ovo su razlozi zbog kojih otkazuje srce

Sedamdeset, osamdeset, pa i više godina vjerno će raditi bez i najmanje stanke ili odmora. Čak će i neki drugi organi prije otkazati ili smanjiti funkciju. Olakšajte rad srcu izbjegavajući loše navike.

Dr. Mima Georgieva ističe da osim uobičajenih izvora stresa koje pruža ubrzan ritam života, bavljenje intenzivnim, naročito ekstremnim sportom, ulaženje u verbalne (i fizičke) sukobe, gledanje nasilnih i filmova strave te sličnih aktivnosti koje nam ubrzavaju puls i dižu adrenalin, stres koji nagriza srce krije se i u ne tako očitim situacijama. 


Ono što je stres za srce, a izgleda kao da nije: 

1. Treba održavati zube u besprijekornom stanju. Bolesni zubi, naročito prikrivene dugotrajne upale vrlo su opasne. 

2. Redovno mjeriti krvni tlak. Spavati dovoljno, ali ne previše. 

3. Ne uzimati previše, i svakodnevno i dugotrajno, sredstva protiv boli – ublažite uzroke te boli. Izbjegavajte dugotrajne i intenzivne napade držanja čudnih dijeta. Mediteranski stil prehrane, polagano i temeljito žvakanje te puno vode su sva dijeta koja vam je potrebna. 

4. Redovno razgovarajte s liječnikom i recite mu sve što vas muči. Bez dovoljno podataka ne može postaviti pravu dijagnozu. 

5. Borite se protiv tjeskobe. Družite se s vedrim ljudima, gledajte i čitajte komedije, igrajte se s djecom. 

6. Izbjegavajte umjetne zaslađivače, zašećerena pića, energetska pića i previše kalcijevih dodataka prehrani. 

7. Bježite od dima i prašine jer osim pluća i srce teško podnosi zagađeni zrak. 

8. Iako preporučena, fizička aktivnost treba biti razumna. Pazite kod dizanja teških predmeta, a rekreacijsko dizanje utega treba biti pod kontrolom stručnjaka inače možete zbilja ozbiljno oštetiti srce. 

9. Isto tako, čišćenje snijega, kombinacija napora i hladnog zraka, samo je za zdrave i jake, budite posebno pažljivi. 

10. Pažljivo s naglim promjenama temperature uz fizički napor. Previše topao ili hladan tuš može biti posebno opasan. 

Srce je nevjerojatan organ. Takav stroj nećete nigdje naći. Sedamdeset, osamdeset, pa i više godina vjerno će raditi bez i najmanje stanke ili odmora. Čak će i neki drugi organi prije otkazati ili smanjiti funkciju. Zato ga pazite i čuvajte, smanjite stres, razvedrite se i nasmijte, razgibajte se i opustite, ako treba smršavite i služit će vas još mnogo godina. 

Pročitaj Više

Oprezno s hrenovkama, paštetom, margarinom...

Jedna je studija pokazala da ljudi koji 20% kalorija pojedu u obliku zasićenih masti, imaju povišenu razinu kolesterola u krvi, dok primjerice Japanci, koji samo pet posto kalorija pojedu u obliku zasićenih masti, imaju nisku razinu kolesterola u krvi.

Finci spadaju u prvu skupinu, pa ne čudi da imaju i šest puta veću stopu srčanih udara nego Japanci! Na što još treba paziti ako želimo održati zdravlje srca? 

1. Prerađeni mesni proizvodi

Hrenovke, slanina, kobasice i delikatesno meso – čak i ono nemasno, poput purice – prerađeni su tako da nose teret natrija i konzervansa, često nitrata i nitrita, koji su povezani sa srčanim problemima. 'Tijekom obrade se lako izgubi kontrola nad kvalitetom sastojaka', kaže dr. Cynthia Thaik, kardiologinja iz Los Angelesa. 

Obrađeno meso je također bogatije zasićenim masnoćama, a ima i manje proteina, upozorava ravnatelj Yale Prevention Research Centera dr. David Katz. Obrađeno meso je povezano i s većim rizikom od dijabetesa i karcinoma gušterače. 

Umjesto toga jedite: 
Više ribe! 
Ili kobasice i paštete koje ćete pripremiti sami, tako da ste sigurni što sadrže. No i tad ne pretjerujte. 

2. Hidrogenizirana biljna mast

Ove masne kiseline su umjetne, stvorio ih je čovjek i ne mogu se naći nigdje u prirodi. Ali zato ih ima u gotovo svim slatkišima, keksima i kolačima u samoposlugama. Dakako, u vidljivijem obliku tu je i margarin. Navode se pod imenom transmasti, očvrsnuta biljna mast, a ponekad samo kao biljna mast. U hranu se stavljaju isključivo zato jer ih je jeftino proizvesti i lako transportirati. To što podižu štetan kolesterol i istovremeno snižavaju dobar, HDL kolesterol i dovode srce u rizik, prehrambenu industriju ne zabrinjava. 

Pazite stoga na hidrogenizirane i djelomično hidrogenizirane masti na popisu namirnica. 

Umjesto toga jedite: 
Maslinovo ulje ili maslac, ali i tu treba paziti da ne pretjerate. Umjesto slatkiša jedite voće, a kolače i kekse pripremajte kod kuće. 

3. Crveno meso

Danas se jede gotovo svakodnevno i u velikim količinama. Problem je što je ovo meso puno zasićenih masti, čak i kad je neobrađeno. 'Ne želim reći da moramo jesti samo bilje, ali umjerenost je uvijek ključ', kaže dr. Thaik. 

Iz American Heart Associationa upozoravaju da od sveukupno unesenih kalorija, zasićene masti ne smiju biti zastupljene više od 7 posto, što bi značilo oko 10 do 15 grama zasićenih masti dnevno. 

Umjesto toga jedite: 
Više ribe! 
Ili bijelo meso, ali ne svaki dan. 

4. Pržena hrana

Kako restorani na istoj masnoći prže više puta, mast postaje sve više i više zasićena. Osim toga, mnogi restorani za prženje koriste ranije spomenute transmasti. 

Zanimljivo je da je u španjolskom istraživanju iz 2012. pronađeno da prženje stvara veliku razliku. Među 41.000 španjolskih odraslih osoba, istraživači su pronašli vezu između pržene hrane i srčanih problema. 

Umjesto toga jedite: 
Kuhanu hranu ili pečenu na slabijoj vatri na maslinovom ulju. 

5. Zašećereni napici

'Kad mislimo na srčane bolesti, najčešće ih povezujemo s kolesterolom i masnoćama, ali znamo da i šećer, jer je povezan s pretilošću i utjecajem na inzulin, ima puno veze s razvojem arteroskleroze', kaže dr. Thaik. Zapravo, ako pijete jedno zašećereno piće na dan, imate 20 posto veći rizik dobiti srčani udar, pokazuje jedna studija iz 2012. To vrijedi čak i ako ovaj dodatni šećer ne uzrokuje debljanje. 

A dijetni gazirani napici nisu ništa bolji. Istraživanje iz 2012. pokazalo je da dnevni unos dijetnog gaziranog napitka povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i prijevremene smrti. Točan razlog znanstvenici još ne znaju. 

Umjesto toga: 
Pijte vodu (dodajte malo limuna ako niste navikli na okus čiste vode), cijeđeni sok raznog voća ili biljne čajeve (koje ste sami skuhali, a ne kupljene u bočici). 

6. Brza hrana

Malo je toga na jelovniku restorana brze hrane što ne sadrži zasićene masti, transmasti, šećer ili natrij, pa je većina tih jela, zapravo, uvijek katastrofa za srce. Jedna studija iz 2012. je ispitivala učinke brze hrane na arterije nakon samo jednog obroka, te se pokazalo da je sposobnost krvnih žila da se rastegnu pala za 24 posto. 

'Ne samo fast food, nego prerađena hrana općenito ima vrlo visok sadržaj natrija', kaže dr. Thaik. Gotove juhe i umaci, ali i kruh mogu biti iznenađujuće velik izvor soli. 

Umjesto toga: 
Na posao ili izlet nosite hranu koju ste skuhali kod kuće. 

Pročitaj Više